Category Archives: Uncategorized

Arahnofobija (strah od paukova)

Arahnofobija ili strah od paukova je jedna od najčešćih fobija. U zapadnim zemljama se procjenjuje da oko 55% žena i 18% muškaraca imaju neki oblik straha od paukova. Međutim, nije svaki strah jednak fobiji. Npr. strah od glomaznog egzotičnog pauka na slobodi u vašoj kući i nije tako iracionalan, pogotovo ako postoji šansa da je otrovan.

Osobe koje imaju pravu fobiju od paukova često imaju iracionalne reakcije u vezi s bilo kojom naznakom pauka. Npr. neće se osjećati smireno u blizini paukove mreže ili će odbijati da se približe mjestu gdje su vidjeli pauka dok se njihova panika ne smiri. U težim slučajevima je dovoljan i realističan crtež pauka da prouzrokuje nelagodu i strah. Ovakva fobija je također dobro ilustrirana u slučajevima gdje se osoba ne smije približiti terariju sa tarantulom iako je od pauka dijeli staklo.

Arahnofobija, kao i ostale fobije, isplivava na površinu iz podsvijesti i zato osobe s fobijom najčešće ne mogu specifično izraziti čega se to boje na pauku nego se jednostavno radi strahu od pauka u cjelini.
 

arahnofobija - strah od paukova

Samo 1% paukova ima otrov sposoban da naudi čovjeku


 

Nagađanje o uzrocima

Postoji teorija da su strahovi poput arahnofobije, klaustrofobije, straha od zmija ili miševa diktirani evolucijom. Npr. prisustvo otrovnih paukova je moglo voditi do evolucijskog straha od paukova u svrhu preživljavanja.

Međutim, takvu teoriju drugi naučnici potkopavaju raznim argumentima poput činjenice da bi nasljeđivanje strahova imalo negativan i ograničavajući učinak na preživljavanje. Također je poznato da u zemljama poput Papua Nove Gvineje ili nekim južnoameričkim zemljama ljudi tradicionalno jedu paukove. Ovo sugeriše da bi arahnofobija mogla biti kulturalna prije nego genetska karakteristika.

 

Kako se liječi fobija od paukova?

Liječenje (terapija) bilo koje fobije se najčešće svodi na sustavnu desentizaciju od objekta fobije. To znači da bi vas terapeut postepeno izlagao prvo slikama paukova, pa na kraju stvarnim paukovima malo po malo dok se ne prevaziđe strah. Sve se naravno dešava uz vaše dopuštenje s obzirom na to koliko strah može biti intenzivan. Uzimanje lijekova protiv anksioznosti može pomoći da se terapija lakše sprovede.

Socijalna fobija

Socijalna fobija (anksioznost) je anksiozni poremećaj karakteriziran intenzivnim strahom u društvenim situacijama gdje osoba ima iracionalne misli da će u nekom trenutku biti negativno procjenjena. Ovaj strah je posebno izražen u situacijama gdje je osobi važno mišljenje drugih ljudi (npr. u razgovoru sa autoritetom ili interakciji sa atraktivnim pripadnikom suprotnog spola). Osoba može biti svjesna da je njen strah iracionalan ali prebroditi ga nije nimalo lako.

Socijalna fobija je slična tremi pred nastup

 

“Okidači” za manifestiranje socijalne fobije

  • kada ste u centru pažnje
  • kada vas neko posmatra dok radite nešto
  • pri upoznavanju novih ljudi
  • obično ćaskanje (ne možete se sjetiti što biste rekli)
  • držanje govora pred publikom
  • kada vas neko zadirkuje ili kritikuje
  • izlazak na spoj
  • telefonski pozivi s nepoznatim ljudima
  • usmeni ispiti
  • odlazak na zabave ili druga društvena okupljanja

 

Emocionalni simptomi vezani za socijalnu fobiju

  • pretjerana samosvjesnost i tjeskoba u svakodnevnim situacijama
  • očekivanje društvenog okupljanja danima u strahu
  • ekstremni strah od toga da će vas drugi posmatrati ili suditi o vama (posebno stranci)
  • strahovanje da ćete se osramotiti ili poniziti na neki način
  • strahovanje da će drugi primjetiti da ste nervozni

 

Fizički simptomi

  • crvenjenje u licu
  • kratkoća daha
  • “leptirići” u stomaku
  • drhtanje i podrhtavanje glasa
  • ubrzan rad srca
  • znojni dlanovi (često hladan znoj)
  • vrtoglavica

 

Simptomi vezani za ponašanje

  • izbjegavanje društvenih situacija do te mjere da vam ograničava aktivnosti i narušava kvalitetu života
  • skrivanje u kutu u tišini da biste izbjegli pažnju i potencijalnu sramotu
  • poteškoće pri gledanju drugih u oči (ne dešava se prirodno kako bi trebalo nego previše svjesno)
  • potreba da povedete prijatelja gdje god idete
  • odbijanje da vratite pokvarene artikle u prodavnicu ili da se žalite na bilo kakvu lošu uslugu
  • uzimanje alkohola prije sastanaka da se riješite nervoze

 

socijalna fobija ili anksioznost, znojan dlan

Hladan znoj je česta pojava u epizodama socijalne fobije

Uzroci

Iako ne postoji nijedan faktor koji je isključivi uzrok socijalne anksioznosti, istraživanja sugeriraju da bi faktori okoline kao i biološki i psihološki faktori mogli igrati ulogu.

  • Biološki uzroci – soc. anksioznost bi mogla biti u vezi sa neuravnoteženim razinama neurotransmitera serotonina. Neurotransmiteri su posebni hemijski “glasnici” koji pomažu da se informacije prenesu iz jedne moždane stanice u drugu. Ako su oni van ravnoteže, informacije ne prolaze kroz mozak na ispravan način. To može promjeniti način na koji mozak reagira na stresne situacije. Drugi biološki faktor je činjenica da je socijalna anksioznost često nasljedna u porodicama.
  • Faktori okoline – osobe sa socijalnom fobijom mogu razviti taj strah posmatranjem ponašanja drugih. Također, djeca koju roditelji previše štite mogu biti uskraćena za normalni razvoj društvenih vještina.
  • Psihološki faktori – razvijanje soc. anksioznosti može imati korijen u nekom ponižavajućem ili sramotnom trenutku iz prošlosti.

 

Liječenje socijalne anksioznosti (fobije)

Ako mislite da socijalnu fobiju možete izliječiti nekom metodom “od kuće”, varate se. Razbiti ciklus bilo koje fobije ili mentalnog poremećaja je iznimno teško i zahtjeva podršku obitelji i psihologa/psihijatra.

Socijalnu fobiju je najlakše izliječiti ako se dijagnosticira na vrijeme. Nažalost, velika većina pacijenata ide doktoru tek kada se stvari dodatno zakompliciraju nastankom kliničke depresije ili ovisnosti o alkoholu ili drogama.

Postoje dvije učinkovite metode za liječenje: kognitivno-bihejvioralna terapija i određeni lijekovi (Zoloft, Prozac, Xanax i drugi). Ovo dvoje se može koristiti u kombinaciji.

Cilj terapije je da se pacijentove misli preusmjere u racionalnijem smjeru i da se pomogne osobi da prestane izbjegavati situacije koje joj prouzrokuju tjeskobu. Terapija može uključivati sistematsku desentizaciju ili stvarno izlaganje situacijama koje izazivaju iracionalan strah. Desentizacija se radi u sigurnom okruženju gdje osoba zamišlja situacije od kojih strahuje i uz pomoć terapeuta obrađuje svoje strahove.

Ako ste se prepoznali u simptomima socijalne fobije najbolji savjet koji vam možemo dati je odlazak psihologu ili psihijatru i razgovaranje s bližnjim osobama o problemu. Šanse su da su osobe oko vas navikle na fobiju i samo smatraju da ste jako sramežljiva osoba, ali ako imate simptome navedene u ovom članku, radi se o ozbiljnoj stvari koja narušava kvalitetu vašeg života i iziskuje liječenje.

 

Statistike i činjenice o socijalnoj fobiji

  • oko 5,3 milijuna Amerikanaca u dobi od 18 do 54 imaju socijalnu fobiju (to je 3,7% ove dobne grupe)
  • soc. fobija je malo češća među ženama nego među muškarcima
  • najčešće nastaje u djetinjstvu ili adolescenciji (dobivanje soc. fobije poslije 25. godine je jako rijetko)

Simptomi stresa

Simptomi stresa se često nakupljaju postepeno prije nego što ih primjetitite i mogu utjecati na vaše zdravlje dok vi mislite da imate neki fizički problem. Prepoznavanje simptoma vam može dati prednost u boljem obuzdavanju stresa.

Stres ne utječe na sve ljude na isti način ali ako ste pod stresom vjerovatno imate neke od sljedećih simptoma.

Simptomi vezani za raspoloženje

  • tjeskoba, nervoza
  • nemir
  • nedostatak motivacije ili koncentracije
  • iritabilnost ili ljutnja
  • tuga ili depresija
  • pretjerana sumnjičavost ili odbrambenost
  • gubitak smisla za humor
  • problemi s memorijom, naročito kratkotrajnom

Simptomi vezani za tijelo

  • glavobolja
  • napetost ili bol u mišićima
  • bol u prsima
  • umor
  • oslabljen ili jako pojačan apetit
  • učestalo mokrenje
  • kratkoća udisaja
  • promjene u seksualnom nagonu
  • problemi sa probavom (nadutost, proljev, zatvor)
  • problemi sa spavanjem, loši snovi

stres i pritisak

Simptomi vezani za ponašanje

  • prejedanje ili izbjegavanje obroka
  • nekontrolirani ispadi ljutnje i bijesa
  • pretjerano alkoholiziranje ili drugi poroci
  • pušenje cigareta u svakom slobodnom trenutku
  • povlačenje od druženja
  • prestanak brige za izgled i oblačenje
  • pretjerano žvakanje žvakaćih guma, grickanje noktiju i druga kompulzivna ponašanja
  • zbunjenost i poteškoće u donošenju odluka
  • pretjerane reakcije na sitne i nevažne probleme i greške

 
Neki od ovih simptoma mogu biti indikatori za druge bolesti (ako ste pod sumnjom, konsultirajte se sa doktorom).

Različite osobnosti različito reagiraju na stresne situacije. Neke osobe ispoljavaju nezadovoljstvo vani, a neke se zbog stresa povlače u sebe. Napominjemo da ne morate imati sve navedene simptome da biste znali da ste pod stresom.
 

Nazad na članak o stresu

Uzroci depresije

Jeste li se ikad zapitali što to uzrokuje depresiju? Možda ste dobili dijagnozu depresije i to je učinilo da se zapitate zašto neki ljudi dobiju depresiju, dok drugi ne.

Depresija je jako kompleksna bolest i dešava iz više različitih razloga. Neki ljudi dobiju depresiju kao rezultat neke ozbiljne fizičke bolesti. Drugi mogu dobiti depresiju zbog velikih životnih promjena kao što je preseljenje i ostavljanje prijatelja ili smrt voljenog, a neki ljudi imaju porodičnu povijest depresije i mogu je dobiti bez nekog posebnog razloga.

uzrok depresije

Koji su glavni uzroci depresije?

  • zlostavljanje. Fizičko, seksualno ili emocionalno zlostavljanje u prošlosti može rezultirati depresijom kasnije u životu.
  • određeni lijekovi. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska, kao što su beta-blokatori ili Rezerpin, mogu povećati rizik za depresiju.
  • konflikt. Depresija može nastati kao rezultat sukoba ili neslaganja s članovima obitelji ili s prijateljima.
  • smrt ili gubitak voljenog. Tuga i žalost zbog smrti ili gubitka voljenog, iako je normalan dio života, može doprinjeti depresiji.
  • genetika. Vjeruje se da se sklonost depresiji jednim dijelom prenosi genetski na sljedeću generaciju ali način na koji se ovo dešava je još uvijek nepoznat.
  • velike promjene i događaji u životu. Čak i pozitivne promjene kao što je završenje školovanja, dobivanje posla ili ulazak u brak mogu prouzrokovati depresiju, a to mogu učiniti i loši događaji kao što je gubitak posla ili razvod.
  • drugi osobni problemi. Problemi kao što su društvena izolacija ili izbačenje iz neke grupe u kojoj želite biti.
  • ozbiljnije bolesti. Mnoge ozbiljnije fizičke bolesti vam mogu oduzeti energiju i učiniti vas depresivnim.
  • ovisnosti o alkoholu ili drugim štetnim supstancama. Oko 30% osoba s ovim problemom ima i tešku ili kliničku depresiju.

Ima li biologija veze s depresijom?

Naučnici su pronašli razlike u mozgovima ljudi koji su depresivni i onih koji nisu. Na primjer, hipokampus, maleni dio mozga vitalan za čuvanje sjećanja je često manji kod osoba sa historijom depresije. Manji hipokampus ima manje receptora za serotonin (neurotransmiter koji nam daje osjećaj smirenosti i zadovoljstva). U igri su i mnogi drugi neurotransmiteri kao što je dopamin ili norepenefrin.

Iako još nije jasno zašto depresivni ljudi imaju manji hipokampus (postoji nekoliko teorija), jedna stvar je jasna – depresija je kompleksna bolest na koju utječu mnogi faktori, a istraživanjem bioloških i hemijskih procesa koji stoje iza stanja depresije ćemo doći do učinkovitijih načina za borbu protiv ove bolesti.

Liječenje depresije

Liječenje paničnog poremećaja

Prvi i vjerovatno najvažniji korak u liječenju bilo kojeg neželjenog stanja je informisati se što više o tom stanju. Srećom vi ste krenuli s tim korakom. Ovaj članak će opisati neke od tehnika i metoda koje se koriste u liječenju paničnog poremećaja.

Kako izliječiti panični poremećaj?

Kombinacija sljedećih terapija se koristi u liječenju paničnog poremećaja:

  • psihoterapija. Psihoterapija (vrsta savjetovanja) se bavi emocionalnim odgovorom na mentalne bolesti. To je proces u kojem specijalisti za mentalno zdravlje pomažu ljudima razgovarajući s njima o strategijama (načinima) za borbu protiv nekog poremećaja.
  • kognitivno-bihejvioralna terapija. Ovo je oblik terapije u kojem osoba uči kako prepoznati i promjeniti ponašanje koje vodi ka problematičnim osjećajima. Terapija također cilja na identificiranje mogućih okidača paničnog poremećaja.
  • lijekovi. Za liječenje simptoma paničnog poremećaja koriste se antidepresivi Paxil i Zoloft i lijekovi protiv anksioznosti kao što su Xanax

Može se desiti da terapija djeluje odlično na osobu ali se panični napadi vrate kasnije u životu. Ako se to desi osoba mora na dodatnu terapiju. U dodatku, uče se tehnike za opuštanje, tehnike disanja i pozitivne vizualizacije, što može pomoći osobi u slučaju napadaja.

Savjeti za osobe s paničnim poremećajem

Iako se panični poremećaj ne može spriječiti, postoji nekoliko stvari koje možete uraditi da smanjite stres i ostale simptome:

  • prestanite konzumirati proizvode koji sadrže kofein (čaj, kafa, coca cola, čokolada)
  • pitajte doktora prije nego uzimate nove lijekove ili suplemente jer neki lijekovi i suplementi mogu imati kemikalije koje povećavaju anksioznost
  • vježbajte svakodnevno i jedite zdravo i uravnoteženo

Uzroci paničnog poremećaja

Iako točan uzrok paničnog poremećaja nije u potpunosti jasan, studije su pokazale da ulogu igra kombinacija različitih faktora. Ti faktori su:

  • porodična historija. Panični poremećaj se često dešava unutar porodica, tj. ima određenu genetsku komponentu.
  • abnormalnosti u mozgu. Može biti prouzrokovan problemima u određenim dijelovima mozga.
  • zloupotreba supstanci. Alkohol i droge mogu doprinjeti paničnom poremećaju.
  • značajan životni stres. Stresni događaji i velike negativne promjene u životu, kao što je smrt voljenog mogu biti okidač za razvoj paničnog poremećaja.

Liječenje paničnog poremećaja

Simptomi paničnog poremećaja

Panični poremećaj često dolazi u sklopu s nekim drugim ozbiljnim stanjima kao što su depresija, alkoholizam ili zloubotreba droga. Panični napadaj može trajati i do 10 minuta, a simptomi uključuju:

  • otežano disanje
  • lupanje srca ili bol u prsima
  • intenzivan osjećaj straha/očaja
  • osjećaj da se gušite
  • vrtoglavica
  • drhtavica
  • znojenje
  • mučnina ili bol u stomaku
  • trnci u prstima (na rukama, a i nogama)
  • osjećaj gubitka kontrole i strah od smrti

Pored samih paničnih napadaja ključni simptom je strah od dobijanja budućih paničnih epizoda. Strah od napadaja može dovesti osobu do toga da izbjegava mjesta i situacije gdje su se prošli napadi dešavali ili gdje bi se budući mogli desiti.

Dijagnoza paničnog poremećaja

Ako su simptomi paničnog poremećaja prisutni liječnik će započeti evaluaciju radeći fizički pregled i pregledajući kompletnu medicinsku povijest pacijenta. Iako se panični poremećaj ne može potvrditi nikakvim laboratorijskim testom liječnik će raditi nalaze da provjeri jesu li prisutne neke druge fizičke bolesti koje bi prouzrokovale simptome.

Ako se ne pronađe nikakva fizička bolest pacijent se šalje psihijatru ili psihologu koji će intervjuisanjem pacijenta odrediti da li se radi o paničnom poremećaju.

Uzroci paničnog poremećaja

Liječenje paničnog poremećaja

Liječenje fobija

Fobija se tradicionalno smatra jednom teškom stvari za promjeniti, ali to ne mora biti tako ako uspijete definisati i slomiti mehanizam koji leži ispod površine svake fobije.

Kako savladati strah – fobiju?

Postoje mnoge metode liječenja fobija, a njihov učinak ovisi od osobe do osobe. Neki psiholozi koriste virtualnu realnost da bi desentizirali pacijenta na određeni strah (obično pokazujući mu postepeno slike ili video).

Kognitivno-bihejvioralna terapija može biti učinkovita također. Ona omogućuje osobi da razumije ciklus svojih negativnih misli i pronađe načine da ih promijeni. Ova terapija se često radi i grupno i može biti jako uspješna (pod uslovom da je pacijent voljan pretrpjeti nelagodu suočavanja sa strahom). U jednoj kliničkoj studiji čak 90% pacijenata je bilo izliječeno od fobije nakon kognitivno-bihejvioralne terapije.

Druge učinkovite metode uključuju hipnoterapiju, antidepresive i ostalo.

Mnogi iracionalni strahovi mogu sniziti kvalitet vašeg života u znatnoj mjeri te je bilo koja fobija dovoljno ozbiljno stanje za odlazak psihologu ili psihijatru i nemate razloga da se toga stidite.

Liječenje anksioznosti

Ukoliko se ne pronađe neka druga fizička bolest kao uzrok anksioznosti vjerovatno ćete biti upućeni psihijatru ili psihologu. Liječenje anksioznog poremećaja često uključuje kombinaciju psihoterapije i uzimanja lijekova.

  • Lijekovi za anksioznost se često nazivaju i “sredstva za smirenje” jer vas opuštaju i smiruju. Takvi lijekovi djeluju tako da smanjuju fizičke simptome anksioznosti kao napetost mišića i uznemirenost. Česti lijekovi koji se koriste su: Xanax, Librium, Valium i Ativan.
  • Antidepresivi: Paxil, Effexor, Prozac, Lexapro i Zoloft također se koriste za liječenje anksioznosti. Antidepresivima treba duže vremena da počnu djelovati ali su zbog toga prikladniji za dugoročno liječenje anksioznosti.
  • Kognitivno-bihejvioralna terapija se sprovodi da bi pacijent naučio prepoznati i promjeniti misli i ponašanja koja vode anksioznim osjećajima. Ova terapija pomaže ograničiti iracionalno ponašanje tako da se na brige gleda realističnije.

liječenje anksioznosti

Savjeti za anksiozne osobe

  • smanjite ili u potpunosti prestanite s konzumacijom proizvoda koji sadrže kofein (kafa, čaj, coca cola, čokolada)
  • pitajte farmaceuta prije nego uzimate suplemente ili lijekove bez recepta jer mnogi sadrže supstance koje mogu pogoršati simptome anksioznosti
  • vježbajte dnevno i jedite zdravo
  • nabavite mačku ili psa jer kućni ljubimci pomažu da se lakše nosite sa tjeskobom
  • potražite savjete ili utjehu nakon traumatičnih ili stresnih situacija
  • prakticirajte tehnike za smanjenje stresa poput joge ili meditacije
  • počnite raditi nešto da smaknete svoju pažnju sa brige i tjeskobe

Međutim, najbolji savjet koji vam možemo dati ako patite od bilo kojeg oblika anksioznosti je da posjetite psihologa ili psihijatra što prije. Odgađanje rješenja bilo kojeg problema može taj problem samo uvećati.

tags: liječenje, lijek, lekovi, lečenje, izlječenje, kako pobjediti – zaustaviti anksioznost, izlečenje od anksioznosti, terapija

Uzroci anksioznosti

Uzrok generaliziranog anksioznog poremećaja nije u potpunosti poznat ali nekoliko faktora utječe na njegov razvoj.

    uzrok

  • genetika: Neke studije ukazuju na to da porodična historija igra ulogu u tome da li će osoba biti sklona anksioznosti.
  • hemija u mozgu: Anksioznost je dovedena u vezu sa abnormalnim količinama određenih neurotransmitera u mozgu. Neurotransmiteri su posebni hemijski “kuriri” koji pomažu u prenosu informacija između živčanih ćelija. Ovo može promjeniti način na koji mozak reagira u određenim situacijama, što može dovesti do anksioznosti.
  • faktori okoline: Traume i stresni događaji (zlostavljanje, smrt voljenog, razvod, promjena posla ili škole) mogu dovesti do anksioznog poremećaja. Anksioznost se također često pogoršava u periodima stresa. Korištenje ili odvikavanje od supstanci kao što je alkohol, kofein ili nikotin također može pogoršati anksioznost.
  • posljedice kroničnih bolesti: bolesti koje traju cijeli život mogu zbog osjećaja da ste drugačiji uzrokovati tjeskobu u životu
  • posljedica korištenja nekih lijekova: naročito ako se koriste dugoročno
  • korištenje droga može poremetiti hemijsku ravnotežu u mozgu i uzrokovati tjeskobu, strah i iritabilnost
  • izolacija ili napuštanje prijatelja također može biti okidač
  • perfekcionizam – težnja prema savršenstvu je dobra ali može prouzrokovati anksioznost ako je pretjerana
  • roditelji koji nesvjesno prenesu na svoje dijete anksiozan način ponašanja i življenja

Liječenje anksioznosti