Stres

Psihološki stres je normalna fizička reakcija na događaje koji nam predstavljaju prijetnju ili narušavaju našu ravnotežu na neki način. Međutim, on nije tako neodređen i sveobuhvatan kao što mnogi ljudi misle. Stres nije direktno prouzrokovan vanjskim elementima nego našim unutarnjim percepcijama koje prouzrokuju tjeskobu i negativne emocije oko neke situacije. Ljudi doživljavaju stres kada smatraju da njihovi resursi za nošenje sa preprekama nisu dovoljni za trenutne okolnosti.

stres

Papirologija - ilustracija stresa

 

Simptomi stresa

Savjeti za nošenje sa stresom

Različite osobe se na različite načine nose sa stresom. Neki načini su korisni, a neki jako kontraproduktivni.
 

Dobri načini

  • podrška/pripadnost (ovaj mehanizam se oslanja na nošenje sa stresom okrećući se svome društvenom krugu za podršku, ali pritom ne tražeći rasterećenje ili izbjegavanje odgovornosti nego samo emocionalnu podršku)
  • sublimacija (kanalisanje stresnih emocija i impulsa kroz društveno prihvatljiv “ventil” kao što je sport)
  • pozitivni osvrt (kada osoba preusmjeri svoje misli i energiju na dobre stvari koje se dešavaju ili koje će se desiti)
  • razmišljanje o opcijama (mnoge osobe završe u kolotečini i počnu misliti da je njihova situacija nepromjenjiva, ali istina je da vam razmišljanje o opcijama ne može donijeti ništa loše već samo proširiti vidike)
  • organizacija vremena (pokušajte organizirati svoje vrijeme tako da imate određeni dio dana za opuštanje i uživanje; pazite da to ne bude ista stvar svaki dan)
  • slušanje sebe (razvijte unutarnji dijalog u kojem se zapitate: zašto sam pod stresom? je li zaista tako strašno? je li moj perfekcionizam kriv za stres?)
  • zdrava prehrana, dovoljna količina sna dnevno i vježba (zdrave osobe se lakše nose sa stresom)

Loši načini

  • potiskivanje (kada osoba pokuša ukloniti i zanemariti sve misli i osjećaje vezane za izvor stresa to rezultira većim posljedicama jer problemi ne odlaze sami od sebe)
  • pušenje ili konzumiranje previše alkohola
  • problematično ponašanje
  • pasivno-agresivno ponašanje (kada se osoba indirektno nosi sa svojom tjeskobom tako što se ponaša agresivno ili ogorčeno prema drugim ljudima)
  • prejedanje ili izbjegavanje obroka
  • povlačenje u sebe (zanemarivanje prijatelja i porodice)
  • odgađanje ili izbjegavanje obaveza

Statistike o stresu

  • 75% ljudi doživljava barem određenu dozu stresa svaki drugi tjedan
  • polovina od toga doživljava umjerene ili velike razine stresa u tom istom periodu
  • stres utječe na imunološki sistem i doprinosi bolestima srca, visokom krvnom pritisku i drugim bolestima
  • stres također doprinosi gojaznosti, alkoholizmu i ovisnosti o cigaretama ili drogama
  • četvrtina ljudi smatra da ih je stres udaljio od prijatelja ili člana obitelji
  • novac i posao su najčešći uzroci stresa

 
Određene količine stresa su sastavni dio života i dešavaju se svakome. Međutim, neke osobe su bolje u nošenju sa stresom nego druge. Važno je da se stres ne zanemaruje jer dugotrajna izloženost stresnim situacijama može prouzrokovati fizičke simptome poput glavobolje, napetosti u vratu, umora, boli u prsima ili problema sa probavom.